Ženski razgovori uz kafu sa SVE SU TO VJEŠTICE, pricali smo o subverzivnosti mim kulturi, Lepoj Breni, balkanskoj identiteti i o ženske gaćice 🙂

PIREJ
: Kao uvodno pitanje, možeš li nam reći nešto više o sebi; koliko imaš godina, šta studiraš, koji je bio #TRIGGER da otvoriš feminističku meme stranicu na koju zastupate filozofe XX stolječa, političare i pop zvijezde balkanskog/bosanskog mentalitetа? Da li više ljudi rade na stranicu ili samo jedan?

SVE SU TO VJEŠTICE: Zovem se Hana, imam 23 godine, studirala sam političke nauke i međunarodne odnose na jednom fakultetu u Sarajevu. Nisam namjerno ušla u priču sa Vješticama! Osjetila sam da na lokalnoj internet-sceni nedostaje ženskih glasova ali inicijativa za Vještice mi je definitivno ipak došla jednu avgustovsku noć zbog vrućine moje pegle.

Ja sam ona koja pravi mimove, ali oni nisu sami moje autorsko djelo, to su ustvari autorska djela raznih ljudi iz moje neposredne okoline. Svačega se čovjek kod nas za života nasluša, pa kad je već toliko mudrosti, zašto je ne i zapisati.

Naravno, svi su pozvani da sarađuju na Vješticama. Prijateljice mi često pošalju neku doskočicu za koju smatraju da bi se trebala naći na stranici.

PIREJ: Glas balkanske žene može se prepoznati u SVE SU TO VJEŠTICE, preko filozofije poznatih feminističkih autora. Da li su oni u modernoj internet kulturi uspešan sledbenik tradicionalnih mediuma [knige, radio, televizija] koji takođe pokušavaju dati odgovor ovih pitanja?

SVE SU TO VJEŠTICE: Ja smatram da je feministička borba izgubljena kroz insistiranje na politikama identiteta. Manifestaciju toga vidimo u načinu na koji se alternativna desnica diljem svijeta osnažuje koristeći upravo one alate koji su nastali iz dobrih namjera identitarnih politika.  Eh, sada – kako se to uklapa u pitanje o mim kulturi?

Generacije koje učestvuju u mim komunikaciji su mahom one koje se popularno obuhvaća nazivom millenials. Uzevši u obzir strukturalne uvjete koji su postojali kada smo mi, ova generacija, nastajali na Balkanu,  možemo zaključiti da je to jedna veoma mala grupa ljudi.  Stoga, o mim kulturi na Balkanu se ne može pričati kao o nekoj dominantnoj medijskoj matrici, svakako ne na skali na kojoj su to radio ili televizor.

Međutim, na ovaj ili onaj način, politike identiteta su uspjele doći do balkanskih millennialsa. Pogledajte Ivana Pernara, Harisa Zahiragića, ili Belog – osim što su direktni proizvod svoje gluposti, također jašu na valu identitarne politike i mim kulture. Kako, uzviknut ćete. Lijepo. Uzimajući matricu kojom se politike identiteta kroje, dakle, pripisivanjem određenih vrijednosti određenoj skupini ljudi zarad njihove veće vidljivosti, ohrabreni nerješenom liberalnom debatom o slobodi govora, Pernari ovog podneblja postaju superzvijezde zahvaljujući svojoj jednostavnosti. Oni se cijelim svojim likom uklapaju u matrice određenog zamišljenog modela. Mi smo mnogo skloni obilježavanju naših sugrađana (ma ona ti je feministkinja, ma on ti je jebač) na osnovu nekih trivijalnih, vidljivih osobina, i onda je prirodno da se Pernari, koji takve stavove potvrđuju, pokazuju kao neki nadprosječni ili uopšte pažnje vrijedni karakteri.

Srećom, mim kultura na Balkanu je ipak još uvijek prilično subverzivan alat. Mimovi mogu da subverziraju čak i same mim pojave kao što je Pernar. Tu joj vidim vrijednost: mim zaista može biti edukativno sredstvo. Jedino je, eto, problem, do koliko ljudi dolazi, i koliko ljudi zaista razumije taj mim. Njegov emancipatorski potencijal je veliki, ali ga je teško iskoristiti.

PIREJ: SVE SU TO VJEŠTICE postaje vrlo popularan sajt i zahvaljujući tome stvara unikatni brend [gačice, stikere i sl.] Kako je poćela ideja?

SVE SU TO VJEŠTICE: Željela sam da moja poruka ide van realma interneta, jer sam internet smatrala limitirajućim sredstvom. Također nisam željela da taj izlet van interneta bude klasični razgovor ili predavanje jer takvi događaji uglavnom okupljaju istomišljenice. S druge strane, nisam se zanosila kolonijalnim idejama o odlascima u zabačena mjesta u Bosni kako bih nekoj djevojci rekla da je rođena slobodna ali da su njeni lanci svuda. Ali željela sam da feminizam uđe u spavaće sobe, da bude na ulicama, frižiderima, laptopima, bilo gdje, na bilo kojoj lokaciji: privatno i javno. Gaće i stikeri su se u tom trenutku učinili kao najbolji način. Uz pomoć prijateljice koja vodi bosanski online second-hand shop, RahatLook, izradile smo prvu kolekciju gaća i nadam se da su svima dobro poslužile.

Moja je ideja davati mladim djevojkama i momcima alate koje mogu da koriste onako kako oni smatraju da treba. Ako to znači nositi pred momkom gaće na kojima piše Nađi sam, onda neka to i bude tako.  Ako to znači nalijepiti na frižider stiker koji otac neće razumjeti, ali će tvoja pobjeda biti što je tamo, neka bude i to.

PIREJ: Jako nam je zanimljiv izbor likova od pop kulture [muzićari, glumci, modeli] Zašto baš njih? Da li je to zbog načina na koji utiču današnju kulturu generalno ili je nešto lično? 

SVE SU TO VJEŠTICE: Lica koja prenose ove poruke su sasvim slučajno mahom egzistencijalisti ili ljudi koji su se nekako bavili psihoanalizom i ljudskom nesrećom u životu u kojem se sve nešto “treba” ili “mora”. Uzimam njih i učitavam im karakteristike određene društvene pojave kod nas, npr. konzervativizma, marksističkog pozeraja, licemjerja i sličnoga. Također, nekada su samo inspirisani određenom osobom iz priča koje čujem od raje.

Biram koje lice će predstavljati koju karakteristiku tako što pročitam malo o njihovom radu i životu. Tako i nešto naučim!

PIREJ: Simone De Beauvoir i Virginia Woolf kao i Jean-Paul Sartre daju humoristićnu i reаlističnu sliku pozicije žene u njenoj borbi danas. Da li je to zato što često razmišljate kako bi žvučalo u današnjem kontekstu?

SVE SU TO VJEŠTICE: Simona i Virginia razgovaraju onako kako bi ja voljela da mogu sa drugaricama, ali ne mogu uvijek. Sa svojima se super zezam, ali ženska su prijateljstva kompleksna i situacije nekada ne dozvoljavaju da zeza bude tako opuštena kao što je kod dvije dame.

PIREJ: Zanima nas posebno dijalog između Simone  De Beauvoira i Karla Marxa. Možda grešimo, ali da li su njihove prepirke u službi većih političkih kritika danas? [Mislimo na stav ljevičarskih partija prema feminizmu]

SVE SU TO VJEŠTICE: Apsolutno! Razgovori s Marxom su i nastali tako što sam željela da kritikujem našu mušku ljevicu. Pokazao se kao vjeran drug koji uvijek dobije puno lajkova 🙂

PIREJ: Bukowski protiv Anaïs Nin i ženske seksualnosti? Žene u literaturi kao seksualni objekat [Bukowski] nasuprot seksualnom subjektu [Nin]?

SVE SU TO VJEŠTICE: Neizrečeni način na koji muškarci i žene komuniciraju me fascinira. To je zapravo bio razlog zašto sam odabrala Bukowskog i Nin. Igra moći dominira u našim komunikacijama, i to je veoma naporno. Isto kao što bi Bukowski bio naporan Anais Nin da su imali priliku da se upoznaju. Ona ne učestvuje u igri koju on želi od nje, ne respondira na njegove polu-proste pokušaje zadirkivanja. Anais Nin koristim kao hommage svim ženama i muškarcima na Balkanu koji se odluče za komunikaciju drugačiju od one koja od muškarca zahtjeva da objektivizira ženu i od žene da uživa u takvom stanju stvari.

PIREJ: Mi smo unuke vještica koje niste uspjeli spaliti na kladu – glasi jedna stara feministička izreka. Prema tome, koje su žene оd naše balkanske prošlosti bitne predstavnice u tvojoj Subjektivnoj Ženskoj Povijesti?

SVE SU TO VJEŠTICE: Na prvom mjestu su naravno sve naše mame koje su same za sebe heroji iz milion različitih razloga. Nakon toga počast zaslužuju sve žene koje nisu nikako zabilježene u historiji a doprinijele su intelektualnoj misli, ako nikako drugačije onda zato što su dijelile životni prostor sa sinovima i muževima intelektualcima, političarima, profesorima, revolucionarima i vjerovatno se brinule o njegovom održavanju.

Kada se radi o imenima, to je svijet koji i ja tek počinjem otkrivati – kroz školovanje se naravno ne srećemo s njim – ali, evo nekih: Julka Hlapec-Đorđević, Vahida Maglajlić, Laura Papo Bohoreta, Lepa Brena.

PIREJ: Suptilni, rugajući, ispunjen sarkazmom, duboki pogled Simone De Beauvoira [tvoj prvi logo] je odličan. Isto kao i specifični bosanski humor. Šta uzrokuje takvu narativu, posebno kad je reč o ženama; Da li je to specifični mentalitet, povijest [Balkanska trauma] ili nešto drugo?

SVE SU TO VJEŠTICE: Zaista ne znam. I ja se to pitam. To je najbolja karakteristika ljudi sa Balkana, i ljudi je primjete čak i kada se nađemo u tuđim jezicima. Trebali bi je početi izvoziti.

PIREJ: SVE SU TO VJEŠTICE je otvorila sasvim novu temu za raspravu [što je više nego neophodno] na društvene mreže takođe i u realnosti. Bez obzira pozitivnog rasta između mlađe generacija oko tvojih tema, da li dobiјate negativne kritike od pojedinaca i grupa?

SVE SU TO VJEŠTICE: Na samoj stranici nije bilo mnogo negativnih komentara. Ne zavaravam se da to znači da sam otkrila formulu kako feminizmom doprijeti do šovinista, mislim da ih baš nerviramo, samo ne znaju šta će od huje, jer mi nemamo hujave mimove.


PIREJ
: Živimo u jednoj haotičnoj eri, ali generalno, možemo li reči da su mladi ljudi progresivni ili konzervativni?

SVE SU TO VJEŠTICE: To je baš ono o čemu smo maloprije razgovarale – Pernari ovog svijeta će da trijumfiraju sve dok im to dozvoljavamo. Osim onog političkog, tradicionalnog konzervativizma, ja mislim da postoji još jedan, to je konzervativizam misli, načina na koji poimaš sebe i svijet.  Parole, proklamacije i jednostavne ideološke matrice razmišljanja (od kojih ni feminizam, sjetit ćete se, nije pošteđen) rađaju umišljene lidere čija je jedina supstanca oni sami. Tako da da, konzervativni smo i na nove i na stare načine.

PIREJ: Zadnji put kad su žene od Balkana bile povezane uz zajednični rad oko socijalnih i rodnih tema je bio u vreme Antifa Fronta Žena [AFŽ]. To je rijedak primer za žensku suradnju na nivo svjetske povijesti. Da li idealizuješ nešto nalik tome, da li je moguče s našim novim alatom [društvene mreže] i kako bi to izgledalo?

SVE SU TO VJEŠTICE: Ja se Vješticama pokušavam baviti nečim što nije na performativnom nivou. Srž komunikacije koju pokušavam problematizirati je naravno politička, ali to samo od sebe nije dovoljno za organiziranu političku platformu. Ono što propitujem je duboko usađeno u sve kulture svijeta ali se manifestuje na različite načine. Kroz primjećivanje malih šovinizama ja zamišljam jednu feminističku utopiju suprotnu tome. Zbog toga ne mogu da sanjam o nekom grupnom pokretu ili da nosim barjake nove feminističke borbe.  Ali kada bi postojao neki pokret otpora inspirisan tekstovima iz kojih učim i problemima koje primjećujem definitivno bi mu se pridružila.

PIREJ: U vremenu mnogih anonimnih tviter profila i meme stranica, primjetili smo jedan novi fenomen. Puno od administratora su devojke ali u poruke od fanova, sprema administratoru stranice se obraćaju u muški rod. Koji su slijedni koraci u kršenju stereotipa da žene ne mogu imati alternativnu/radikalnu smislu za humor? Kako se nosite uz to?

SVE SU TO VJEŠTICE: Upravo taj fenomen je jedan od tih koji u stvarnosti ilustrira problem kojim se bavim na Vješticama. Naravno da će biti pretpostavljeno da je muškarac taj koji vodi neki smiješni mim pejdž, osim ako on nije feministički. To nije zato što je osoba koja pretpostavlja nužno šovinista, to je zato što osoba koja pretpostavlja radi upravo to jer je upravo tako naučena da razmišlja. Ja se privatno nosim s tim tako što se okružim ženama koje su radikalno duhovite, te muškarcima i ženama koji ne završavaju svoje postojanje na ideološki odabranim načinima govora, oblačenja i ponašanja.

PIREJ: Kroz poetiku D R U G O G A, Balkanske žene su imale turbulentnu povijest i radikalne promјene prema njihovoj percepciji zbog različitih figura moči. Na primjer ovde u Makedoniji [općenito govoreći] uloga žene je bila: u Otomanskoj Imperiji kao tradicionalna domačica, onda kao partizanka, onda kao moderna žena s karijerom i domačica [ovde se tranzicija odvijala brzo, umetnuto je glasanje – zbog tadašnje ideologije i političke atmosfere – Jugoslavija]. Onda stižemo do 90-ih i pop kulture kao
D R U G I [subverzivnost] zapadni principi postaju dominantni. Da li postoji lokalni, balkanski feministički diskurs ili trebamo preuzjet zapadne feminističke principe? Da li faktor koji bi promijenio “igru” je lokalni ili globalni?

SVE SU TO VJEŠTICE: Nemamo zajedničku feminističku platformu. To je velika šteta. Voljela bih kada bi je uspjeli napraviti. Sigurna sam da postoje zajednički problemi svih balkanskih žena koji ne ovise od klase. Moja je velika želja da se fokusiramo upravo na te probleme. I da feminizam prestane biti samo karijera. I da nam muškarci pomognu. Mi moramo prestati ignorisati privatne probleme i početi paziti na svoje štitne žlijezde, reproduktivne organe i kičme. Kuće su nam čišće od glava i tijela.

PIREJ: Ovde na Balkanu oduvijek je bila prisutna jedna romantična entropija – kroz povijesti puno od tradicija hrišćana i muslimana postale su jedno. Današnje balkanske “vještice” podudaraju se s raznim problemima u zemlje gdje stanuju, ali liberalni status quo koji su zdobili u Jugoslaviju sad je pod zakanom lokalnih figura moči i porast desnice. Postoje male tačke opresije u medijama koje nas opkružuju svakodnevno – na primjer Turske serije. Ipak njihova prva populistička namjera je spajanje јаza između naroda, duboko u srži može se primjetiti politička propaganda koja daje smjernice kako se žene trebaju ponašati. Оve primjere publika prima bez razlike njihove nacionalne/religiozne pozadine. Kako se možemo boriti s tim?

SVE SU TO VJEŠTICE: Jedna po jedna. I rješiti se osobnih zabluda o slijedu uspješnog života, ženskom takmičenju, muškom neznanju, i mahalskom tračanju.

PIREJ: Indijski horoskop, kineski horoskop… Horoskop De Beauvoir. Šta kažu zvezde? Koji su budući planovi sajta Sve su to vještice?

SVE SU TO VJEŠTICE: Pa bit će nekih gaća, sigurno 🙂

A krajem oktobra imamo radionicu na VOXfeminae festivalu gdje ćemo praviti malo istraživanje i izrađivati stikere i strip, pa, bujrum, bit ćemo u Zagrebu.

Prevod: ARMIN NUMANOVIČ

http://static1.pirej.mk/wp-content/uploads/2017/10/11953141_880727755314010_2506578514330287859_n.jpghttp://static1.pirej.mk/wp-content/uploads/2017/10/11953141_880727755314010_2506578514330287859_n-150x150.jpgpirejнаСтрана - нешто е труло во коренотОстанатожени,интервју,мимови,политика,постмодернизам,систем,слобода,традиција,феминизам,филозофијаŽenski razgovori uz kafu sa SVE SU TO VJEŠTICE, pricali smo o subverzivnosti mim kulturi, Lepoj Breni, balkanskoj identiteti i o ženske gaćice 🙂PIREJ: Kao uvodno pitanje, možeš li nam reći nešto više o sebi; koliko imaš godina, šta studiraš, koji je bio #TRIGGER da otvoriš feminističku meme stranicu...Нова мисла на пресушената почва.